OSNOVNOŠKOLSKA MATEMATIKA
/1/
Prirodni brojevi
( skup N, zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)
/2/
Djeljivost prirodnih
brojeva (višekratnici,
prosti i složeni brojevi,
pravila djeljivosti s brojevima 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 10)
/3/
Skupovi točaka u
ravnini (dužina, pravac, kružnica i krug, mjerne
jedinice, trokut)
/4/
Razlomci
/5/
Decimalni brojevi
/6/
Kut (vrste,
mjerenje, susjedni i vršni kutovi)
/1/
Operacije s razlomcima
(mješoviti broj, recipročni razlomak)
/2/
Trokut (vrste,
zbroj kutova, konstrukcije, površina, sukladnost)
/3/
Cijeli brojevi
(skup Z, pozitivni i negativni brojevi, apsolutna
vrijednost)
/4/
Racionalni brojevi (skup
Q, razlomci i decimalni brojevi, dvojni razlomci)
/5/
Linearne jednadžbe i
nejednadžbe s jednom nepoznanicom
/6/
Četverokut (kvadrat,
pravokutnik, paralelogram, trapez, dijagonale)
/1/
Koordinatni sustav u
ravnini (brojevni
pravac, apscisa – os x, ordinata – os y,
kvadranti, uređeni par)
/2/
Proporcionalnost i
obrnuta proporcionalnost (razmjerne
veličine, postotak,
jednostavni kamatni račun)
/3/
Mnogokuti (pravilni
mnogokuti, dijeljenje dužine na dijelove jednakih duljina,
sličnost trokuta)
/4/
Sustav dviju linearnih
jednadžbi s dvije nepoznanice (metoda
supstitucije,
metoda
suprotnih koeficijenata)
/5/
Linerana funkcija
(funkcija – pridruživanje, graf linearne funcije – pravac)
/6/
Kružnica i krug
(kružni luk, središnji i obodni kut, Talesov poučak,
opseg i površina)
/1/
Kvadriranje i
korjenovanje (kvadrat
zbroja, kvadrat razlike, razlika kvadrata,
potencije, drugi korijen, racionaliziranje nazivnika)
/2/
Pitagorin poučak
(pravokutni trokut, a2 + b2 = c2)
/3/
Realni brojevi
(racionalni i iracionalni brojevi, skup R)
/4/
Preslikavanje ravnine
(vektori, zbrajanje i
oduzimanje vektora, translacija, osna
simetrija, centralna simetrija, rotacija)
/5/
Točke, pravci i
ravnine u prostoru (međusobni
položaji pravaca i ravnina,
ortogonalna projekcija)
/6/
Geometrijska tijela
(uglata: prizme i
piramide; obla: valjak, stožac i kugla,
plošna i
prostorna dijagonala, oplošje i volumen)
Skup prirodnih
brojeva, N
N = {1,
2, 3, 4, 5, ... } N0 = {0, 1, 2,
3, 4, 5, 6... }
Parni brojevi 0,
2, 4, 6, 8, 10... Neparni brojevi 1, 3,
5, 7, 9, 11...
ZBRAJANJE 2+3 = 5 prvi pribrojnik, drugi
pribrojnik, zbroj (suma)
ODUZIMANJE 5-2 = 3 umanjenik, umanjitelj, razlika
(diferencija)
MNOŽENJE 2•3 = 6 prvi faktor, drugi faktor,
produkt (umnožak)
DIJELJENJE 6:2 = 3 djeljenik, djelitelj,
količnik (kvocijent)
U izrazu u kojem je
zastupljeno više računskih operacija prvo vršimo množenje i
dijeljnje, a zatim zbrajanje i oduzimanje.
Izraz u kojemu se pojavljuju
zagrade rješavamo tako da prvo rješavamo okruglu zagradu (
), pa uglatu [ ] i na kraju vitičastu { }.
Djeljivost prirodnih brojeva:
/1/ broj je djeljiv s 2, ako mu
je zadnja znamenka paran broj
/2/ broj je djeljiv s 3, ako mu
je zbroj znamenaka djeljiv s 3
/3/ broj je djeljiv s 4 , ako
mu je dvoznamenkasti završetak djeljiv s 4
/4/ broj je djeljiv s 5 , ako
mu je posljednja znamenka 0 ili 5
/5/ broj je djeljiv sa 6, ako
je djeljv i s 2 i s 3
/6/ broj je djeljiv s 8, ako mu
je troznamenkasti završetak djeljiv s 8
/7/ broj je djeljiv s 9, ako mu
je zboj znamenaka djeljiv s 9
/8/ broj je djeljiv s 10, ako
mu je posljednja znamenka 0
PROST ili PRIM BROJ – broj koji
je djeljiv samo s 1 i samim sobom (ima dva djelitelja)
2, 3, 5, 7,
11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41...
SLOŽENI BROJ – broj koji ima
tri ili više djelitelja
Z = { ... -3, -2, -1, 0, 1, 2,
3... } negativni brojevi, 0, pozitivni brojevi
Apsolutna vrijednost
– udaljenost nekog broja od 0
Zbrajanje i oduzimanje:
(1) jednaki predznaci: predznak prepisati, brojeve zbrojiti
8 + 6 =
14 – 5 – 9 = – 14
(2) različiti predznaci: predznak od
''većeg'', brojeve oduzeti
7 – 15
= – 8 – 8 + 3 = – 5 – 8 + 20 = 12
Množenje i dijeljenje:
produkt i kvocijent dva cijela broja je pozitivan, ako su im
predznaci isti, a
negativan, ako su predznaci različiti
Skup racionalnih
brojeva, Q
Q – skup brojeva koji se mogu
napisati u obliku razomka (razlomci, konačni decimalni
brojevi i beskonačni
periodični decimalni brojevi)
Razlomak:
brojnik, razlomačka crta (dijeljenje), nazivnik
Svaki razlomak možemo
napisati u obliku decimalnog broja tako da brojnik
podijelimo s nazivnikom.
Zbrajanje i oduzimanje
razlomaka: svođenje
na zajednički nazivnik
Množenje razlomaka:
pomnožimo brojnik s brojnikom, nazivnik s nazivnikom
(kraćenje)
Dijeljenje razlomaka:
prvi razlomak pomnožimo recipročnom vrijednošću drugog
razlomka
R = Q U I (skup realnih
brojeva čine racionalni brojevi Q i iracionalni brojevi I)
I – skup iracionalnih brojeva
(beskonačni neperiodični decimalni brojevi) π, √2, √3,
√5...
Točka
– osnovni pojam geometrije, ne definira se, element bilo
kojeg prostora
Ravnina
– jedan od osnovnih pojmova geometrije, ne definira se,
predočava se kao ravna
neomeđena
ploha
Pravac
– ravna neomeđena crta
Polupravac
– ravna crta omeđena s jedne strane
Dužina
– najkraća spojnica dviju točaka (rubne točke)
Kut
– dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji imaju
zajedničku početnu točku
Mjerna jedinica:
kutni stupanj, kutna minuta, kutna sekunda 10=60',
1'= 60 '', 10 = 3600''
šiljasti – pravi – tupi – puni
– izbočeni – puni
Trokut
– dio ravnine omeđen trima dužinama
Podjela prema duljini stranica:
jednakostranični, jednakokračni, raznostranični
Podjela prema veličini kutova:
šiljastokutni, pravokutni, tupokutni
Zbroj unutarnjih kutova
α + β + γ = 1800 Zbroj vanjskih kutova
α' + β' + γ' = 3600
Četiri karakteristčne točke
trokuta:
*1* središte trokutu opisane
kružnice – sjecište simetrala stranica trokuta
*2* središte trokutu upisane
kružnice – sjecište simetrala kuta trokuta
*3* težište trokuta – sjecište
težišnica (dužina kojoj je jedna krajnja točka vrh trokuta,
a
druga polovište nasuprotne stranice trokuta)
*4* ortocentar – sjecište
visina (najkraća spojnica vrha trokuta i pravca koji sadrži
nasuprotnu stranicu, okomica iz vrha
na suprotnu stranicu)
Linearne jednadžbe
s jednom nepoznanicom
Linearna jednadžba –
jednadžba ax + b = 0
Rješavanje linearne
jednadžbe: (1) ako su u jednadžbi zagrade prvo rješavamo
prema redoslijedu zagrade (okrugla, uglata pa vitičasta),
(2) ako su u jednadžbi razlomci sve članove jednadžbe
pomnožimo najmanjim zajedničkim nazivnikom, (3) članove
jednadžbe s nepoznanicom prenosimo na lijevu stranu
jednakosti, a poznate članove na desnu stranu: pri
prenošenju članova s jedne strane jednakosti na drugu
mijenjamo im predznak, (4) izračunamo članove i na lijevoj i
na desnoj strani, (5) jednadžbu podijelimo koeficijentom uz
nepoznanicu, (6) na kraju načinimo provjeru.
Linerna nejednadžba
– lijeva i desna strana nejednadžbe povezane su znakom
nejednakosti (<, >,
Ł,
ł)
Rješavanje linearne
nejednadžbe - sve jednako kao kod jednadžbe, s jednim
dodatkom: ako nejednadžbu dijelimo ili množimo s negativnim
brojem tada se znak > mijenja u znak >, a znak > u znak <.
Četverokut
– dio ravnine omeđen s četiri dužine
paralelogram – pravokutnik –
kvadrat – romb – trapez – deltoid
Koordinatni sustav
u ravnini
Brojevni pravac:
ishodište 0, jedinična točka 1 (desno od ishodišta su
pozitivni brojevi,
lijevo od ishodišta su
negativni brojevi)
Koordinatni sustav u ravnini:
ishodište, koordinatne osi (apscisa ili os x, ordinata ili
os y),
kvadranti, uređeni par (x,y)
Sustav dviju
linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice
Metoda supstitucije (zamjene)
Metoda suprotnih koeficijenata
Funkcija (priduživanje,
preslikavanje) –
jedan od najvažnijih matematičkih pojmova, zadana je skupom
s kojega djeluje (domena), skupom u kojem prima vrijednosti
(kodomena) i pravilom po kojemu djeluju
Lineana funkcija f(x)
= ax + b . Graf linearne funkcije je pravac.
Primjenjuje se za pravokutni
trokut (najdulja stranica je hipotenuza, kraće su katete).
Pitagorin poučak:
zbroj kvadrata duljina kateta jednak je kvadratu duljine
hipotenuze.
a2 + b2
= c2
Vektor
– usmjerena dužina (smjer, orijentacija, duljina), zbrajanje
i oduzimanje vektora
translacija (pomak) * osna
simetrija (zrcaljenje) * centralna simetrija * rotacija
(vrtnja)
Geometrijska tijela
– omeđeni dijelovi prostora
Podjela: uglata
(poliedri, prizme i piramide)
obla
(valjak, stožac, kugla)
* baza
(osnovica) * pobočje (plašt) * plošna dijagonala * prostorna
dijagonala *
Oplošje
geometrijskog tijela je zbroj površina svih njegovih strana.
Volumen
(obujam) geometrijskog tijela je veličina prostora
što ga to tijelo zauzima, broj
mjernih kubičnih jedinica koje to tijelo sadrži.
J
α β
g
π Î
Ď
^
||
ş
»
@
Ą
Ł
±
ą
%
J
1.
(13 + 5)
·
8 =
2. (2 + 17
·
5)
·
(8 – 2
·
3) =
3. 2[7 + 4
·
(13
·
6 – 18 :2 )] =
4.
(41 – 3
·
7)
·
[ 6 (184 – 32
·
2) – 2 (501 – 17
·
23)] =
5.
3 + 2 { 3 [ 8 ( 19
·
21 – 36
·
11) – 23 ] } =
6.
14 + 9 { 23 [ 15 ( 14
·
19 – 16
·
13) + 24 ] – 129
·
118 } =
7.
Rastavi na proste faktore: (a) 48, (b) 66, (c) 1422, (d)
1985, (e) 9 800.
8.
Koji od navedenih brojeva su djeljivi s 9: 63, 79, 99, 109,
207, 12348, 19998 ?
9.
Koji od navedenih brojeva su djeljivi s 3: 135, 222, 589,
3232, 111 111 ?
10.
Napiši tri šesteroznamenkasta broja koji su djeljivi sa 6.
11.
Zbroj dvaju prostih brojeva iznosi 36. Koji su to brojevi ?
(postoji 4 rješenja)
12.
Branko piše pismo jednom prijatelju svakih 12 dana, drugom
svakih 15 dana, a trećem svakih 20 dana. Ako je danas poslao
sva tri pisma, za koliko će dana istodobno opet poslati sva
tri pisma zajedno ?
1.
– 15 + 27 – 3 – 11 + 2 =
2. 7 – 9 + 6 – 3 – 1 =
3. – 9 – (– 12) + (– 8) – 34 =
4.
– 2
·
( - 5) – 3 – ( + 4)
·
(- 2) =
5. 54 – 48 : 6 + 6
·
9 – 3
·
(- 8)
·
(- 2) =
6.
Napiši apsolutne vrijednosti brojeva: (a) 4, (b) – 9, (c)
9831, (d) – 128, (e) 0, (f) 843.
7.
Izračunaj: (a) – 7 – 2 = (b) – 125 + 386 = (c) – 7 + 3
) (d) – 98 – 9876 =
8.
Pomnoži: (a) – 7
·
( - 6) = (b) 9
·
( - 86) = (c) – 98
·
89 =
9.
Zbroju brojeva – 3 i 2 dodaj zbroj brojeva – 8 i – 2.
10.
Za koje cijele brojeve x vrijedi – 4
Ł
x < 3.
11.
Od zbroja brojeva 7 i - 9 oduzmi razliku 4 i 6.
Linearne jednadžbe s jednom
nepoznanicom
(1)
Riješi jednadžbe: /a/ 2x + 1 = 5, /b/ 2 – 3x = - 4, /c/
5 – 0.2x = - 13.
(2)
Riješi jednadžbe: /a/ 1 – 4x = 2x + 5, /b/ 7y – 5 = 2x +
3, /c/ 2 + 5z – 11 = 3z – 7 – 7z .
(3)
Riješi jednadžbe: /a/ 2 (3x + 1) – 5 = x + 4, /b/ 3x + 2(3
+ 5x) – 7x = 4 – 5x,
/c/ 2 [ x + 3 ( x – 7) –
5 (1 + x)] = 4 – (3x – 5)
(4.)
Riješi jednadžbu 10 (2x + 3) – { 6(3x – 3) – [15(x – 6) –
12x + 72]} = 60.
Sustav dviju linearnih
jednadžbi
s dvije nepoznanice
(1)
Metodom suspstitucije riješi sustave:
/a/ x + 3y = - 2 /b/ - 3x + 2y = -
5 /c/ 5x – 4y = - 7
- 2x – y = - 1 0.5x – y = -
0.5 - 2x – 3y = 12
(2)
Metodom suprotnih koeficijenata riješi sustave:
/a/ 5x – 2y = - 13 /b/ 7x – 1.5 y = 16
/c/ 3x – 2y = - 2.5
- x + 2y = 9 4x + 3y =
13 4x + 5y = - 11
(3)
Riješi sustave:
/a/
6(4x – y – 3) = 5(4 – 2y) + 25x /b/
10 (3x – y) + 17 – 4 (2x – y) = 5 (2x + y)
2(2x – y + 1) + 16 = x +
2y 3 (5x – y) – 2 (x + y)
= 51 – 7 (2x – y)
Koordinatni sustav u
ravnini
(1) Na
brojevnom pravcu predočite točke: A (-3), B (5), C(0), D ( ˝
), E (- ľ ), F (- 8.2).
(2)
Predočite u koordinatnoj ravnini točke: A(2,3), B(- 3, 4), C
(3, - 2), D(- 4, - 3), E (0, - 4).
(3)
Nacrtaj graf funkcije: /a/ f (x) = 2x + 3, /b/ f(x)
= - 3x + 1, /c/ f(x) = - 4x – 1.
(4)
Odredite jednadžbu pravca koji prolazi točkama: /a/ A (3,
2), B (9,4),
/b/ C(- 4, - 2), D(1, 3)
Četiri karakteristične
točke trokuta
*1* središte trokutu opisane
kružnice – sjecište simetrala stranica trokuta
*2* središte trokutu upisane
kružnice – sjecište simetrala kuta trokuta
*3* težište trokuta – sjecište
težišnica (dužina kojoj je jedna krajnja točka vrh trokuta,
a
druga polovište nasuprotne stranice trokuta)
*4* ortocentar – sjecište
visina (najkraća spojnica vrha trokuta i pravca koji sadrži
nasuprotnu stranicu, okomica iz vrha na
suprotnu stranicu)